novi grb mali 2

Općina DobretićiOpćina Dobretići je jedna od najmlađih, najmanjih, te jedna od nasiromašnijih općina u Županiji Središnja Bosna, BiH.

Zemljopis

Prostire se na planini Ranča, 20-ak kilometara od Jajca, a cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato pod imenom Pougarje, nazvano po rijeci Ugar, koja izvire na planini Vlašić.

Pougarje je do rata bilo u sastavu općine Skender-Vakuf, a potom kratko vrijeme pripojeno općini Jajce, dok je danas to samostalna općina Dobretići.

Pougarje je prostor najvećim dijelom smješten između najviših dijelova planine Ranča na jugu, Vlašića na istoku i rijeke Ugar na sjeveru. Obiluje različitim biljnim (listopadno-zimzelene šume i dr.) i životinjskim vrstama (medvjed, vuk, lisica, divlja svinja i dr.).

Rijeka Ugar je povijesna, nacionalna i prirodna granica hrvatskoga Puogarja i srpskog dijela na sjeveru koji zahvaća obronke Vlašića i Čemernice. Reljefno se razlikuje Gornje i Donje Pougarje.

Gornje Pougarje se nalazi višem dijelu planine Ranče, a Donje u nižim dijelovima ili samoj dolini Ugra.

Od šezdesetih, a posebice sedamdesetih godina počinje period gospodarske emigracije u zapadnoeuropske zemlje, prije svega u Austriju i Njemačku, a od osamdesetih godina stanovništvo se sve više zapošljava u Sloveniji i Hrvatskoj. Tada se pojačava i proces iseljavanja.

Rat 1992. godine izaziva potpuni progon stanovništva ovoga prostora, gdje ne ostaje ni 10 stanovnika. Većina ih se uputila u Hrvatsku, te u inozemstvo: Austriju i Njemačku, gdje mnogi ostaju i do danas. Povratak je spor i otežan, a vraća se uglavnom starije stanovništvo.

Najveći povratak ima selo-zaseok Milaševci, te sela Gornjeg Pougarja, dok se najmanji ostvaruje u selima: Donji i Gornji Orašac, Davidoviće, Zasavicu, Jejiće, Kričiće i Zapeće, praiskonsko mjesto nastanka i opstanka Hrvata i čovjeka u ovom kraju.

Stanovništvo

Pougarje je do prije rata imalo cca. 5.000 stanovnika u 20-ak sela i zaselaka, a danas ih je ukupno par stotina, uglavnom starije dobi i bave se isključivo stočarstvom.

Općina je nastala otcjepljenjem od općine Skender Vakuf, te od 4 mjesne zajednice (Dobretići, Davidovići, Kričići i Melina). Prema popisu iz 1991. etnički sastav im je bio:

Hrvati 4.720

  • Srbi 158
  • Bošnjaci 3
  • Jugoslaveni 19
  • Ostali 42

Naseljena mjesta

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Skender Vakuf, sa gradom Skender Vakufom ušao je u sastav Republike Srpske. Skender Vakufu je promijenjeno ime u Kneževo, a Dobratićima u Dobretići. U sastav Federacije BIH ušla su naseljena mjesta:

Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobretići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Od ovog područja formirana je općina Dobretići.

Povijest

Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu povijest i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske obitelji Dobretića.

Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta povijesnim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće.

Na spomeniku što mu ga 1773. godine podiže fra Marko Dobretić, franjevački provincijal i bosanski biskup, piše da je umro 1472. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se 1852. godine prozvaše Zubovići.

Gospodarstvo

Stanovništvo se bavi stočarstvom, ratarstvom i šumarstvom. Najveći i najteži problem je nezaposlenost i slaba gospodarska aktivnost.

Nadaleko poznati "vlašićki sir" najpoznatiji je proizvod pougarskih stočara. Nažalost, danas ga proizvode u izuzetno malim količinama, isključivo pojedinci za vlastite potrebe.

Spomenici i znamenitosti

U općini Dobretićima postoje mnoge do danas neistražene povijesne znamenitosti kao što su: stećci, stara katolička groblja i nagrobni spomenici koji datiraju iz 17. stoljeća.

(Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Dobreti%C4%87i)

Share

Jeste li znali...

Jeste li znali
Go to top