novi grb mali 2

Brnići ili Brnjići, pitanje je sada? Činjenica je da Brnjići vuku naziv od obitelji Brnić koja se kasnije prozvala Čakarić, tako da je naziv Brnići stariji. Čitava knjiga fra Miroslava Džaje „Pougarje i njegova okolica“ napisana je koristeći naziv Brnići, dok u službenim popisima stanovništva ipak nalazimo naziv Brnjići koji je i danas službeno u upotrebi i češće ga čujemo među stanovništvom. Naziv navodno dolazi od unuka plemića Dobrete Stipana, sina Jurina, koji se zvao Bernard, a skraćujući i izmjenjujući ime kroz stoljeća se isprofilirao naziv sela koji danas imamo. U novije vrijeme, ime Bernard nalazimo opet samo u obitelji Čakarić odnosno Brnić. Dobretića župa dala je kroz povijest jako mnogo ujaka, a najviše ih se upravo zvalo Bernard, svi su bili prezimena Dobretić i opet poveznica sa selom Brnjići gdje se je prezime Dobretić najduže zadržalo.

Brnici 5

Brnjići su najgorovitije i nadmorski najviše selo Pougarja. Prosječna visina je oko 1300 metara nad morem. Smješteni su između dvije trigonometrijske kote, Suhog Vrha (1433 m) i Vitoroga (1478 m), južno od Pavlovića, a zapadno od Dobretića, ili možda jednostavnije rečeno, iznad Dobretića. Prostiru se na 146 hektara, ili po našem 1460 duluma zemlje čime je površinski 3. najmanje selo Pougarja i sudjeluje tek sa 1,8% od ukupnog teoritorija općine Dobretići, dok su prema popisu iz 1991. bili 7. selo po veličini sa 296 stanovnika i sudjelovali su sa 6,18% od ukupnog stanovništva Pougarja.

Brnjići su prometno povezani iz nekoliko pravaca. Prvi je iz Jajca, koji ide preko Poljana i Vrata, to je ujedno prije bio glavni put Dobretići – Jajce dok nije sagrađen novi preko Bunara i Pavlovića. Taj put se spaja na glavni odmah iznad Dobretića, a sve je manje i manje u upotrebi. Drugi pravac je put koji ide preko Pavlovića, a treći koji je probijen 2010. godine ide preko Filkića, a spaja se na glavnu cestu između ova dva spomenuta puta. Svi putevi su makadamski. Struja je u selo došla oko 1970. godine. Vodovod je napravljen nedavno i opskrbljuje Brnjiće i Pavloviće.

O starosti sela teško je govoriti, jer pisanih dokumenata nema baš puno, ali samim time što je u njemu 1707. godine rođen biskup fra Marko Dobretić, a prije njega još nekoliko pokoljenja ispada da je jedno od starijih naselja Pougarja. Brnjići su jako povezani sa selom Dobrertići, može se čak i tvrditi da je to jedno selo, samo jedno iznad, a drugo ispod tzv. Grede. U popisima katolika Pougarja selo pod nazivom Dobretići se spominje kada današnjeg sela Dobretići nije ni bilo, a pri tome se mislilo na selo Brnjiće. Čak i kada su nastali Dobretići, tj. počeli se naseljavati prvi stanovnici još se spominje naziv Dobretići, misleći pritom opet na Brnjiće i to malo kuća što se smjestiše u današnjim Dobretićima iznad crkve. Tako godine 1855., 1864. i 1877. spominju se Dobretići, a tek 1885. godine ili više od 30 godina od naseljavanja Dobretića razlučeni su nazivi pa se Dobretići i Brnjići spominju kao dva različita sela.

Još jedna poveznica Brnjiića i Dobretića je u tome što su oba sela bila smještaj za župnike. Prvo Brnjići sve do 1849. godine jer su katolici u BiH bili ugroženi, a Brnjići kao najgorovije selo pružili su svojevrsnu zaštitu. Kada su se prilike malo popravile i kada se Habzburška moharhija stavila u zaštitu katolika BiH župni stan se seli ispod tzv. Grede na mjesto gdje je i danas, a ubrzo se tu gradi i crkva, te prvi stanovnici Brnjića sele u Dobretiće. Prvi sele Malići, tako da ih više u Brnjićima nije bilo, zatim Čakarići, Žilići i ostali. Kad se gleda po familijama, otprilike 70% Dobretića su bili doseljenici iz Brnjića, što upućuje na još jednu jaku vezu ta dva sela.

Brnjićanci se kopaju u Brnjićko groblje u Ravnama, u Dobretićima, koje je staro najmanje koliko i župne matice umrlih župe Dobretići, znači više od 260 godina. U Ravnama je ukopano i nekoliko svećenika, a još osim Brnjićanaca kopaju se stanovnici Dobretića. Bojtečića i Gornjih Mijatovića. Na tromeđi Brnjića, Dobretića i Pavlovića nalazi se groblje Stina. U ovo groblje sa kapelom svetog Mihovila kopali su se Brnjićanci, mahom umoreni od kuge, ali na tom groblju ukopan je početkom 18. stoljeća i jedan od župnika koje mu je spomenik izvanredno očuvan. Groblje je neaktivno već čitavo stoljeće. Kapela i groblje 1988. doživili su svoju obnovu, a 2012. groblje je ponovo ograđeno. Iste godine obitelj Stipe Idžanovića dala je u zavjet i kip svetog Mihovila koji je na sam blagdan i blagoslovljen.

Stanovništvo je prije rata uglavnom bilo zaposleno u rudniku. Bile su i dvije prodavaonica, kavana, te tri pilane. Djece je bilo ko u priči. Brnjići su prije rata pripadali MZ Dobretići.

Na popisu katoličkih obitelji biskupa fra Pavla Dragičevića iz 1742. godine spominju se samo 4 naselja u Pougarju i dodatno Korićani jer su bili dio naše župe. Od ta 4 jedno je i Dobretići pod kojim su zapravo popisana sela Brnjići, Pavlovići, Bojtečići, Zubovići, Bunar, Slipčevići, pa čak Zasavica i Jejića. Sad je pitanje, jesu li pojedine obitelji koje asociraju na dva posljednja sela prije živile bliže Dobretića ili je stvarno naselje pod nazivom Dobretići u ono vrijeme tako daleko sezalo. Od obitelji što su popisane, spomenit ćemo samo one što mislimo da imaju veze sa Brnjićima, a one su:

-       Obitelj Brnić Nikole sa 12 članova, Brnići se kasnije prozvaše Čakarić.

-       Obitelj Idžanović Pave sa 16 članova obitelji, kažu da su kasnije od Idžana otpale Trupine.

-       Obitelj Pranjić Grge sa 7 članova, fra Miroslav Džaja u svojoj kronici spominje da su Pranjići odpali isto od Idžana, samo ne vidim čime bi to dokazo jer ovaj popis iz 1742. je skoro jednako star koliko i matice župe Dobretići, a jasno se vidi da već tada postoje oba prezimena. Moguća je verzija, da je prezime Pranjić izumrlo, pa se ponovo opet pojavilo otpavši od Idžana, a tome u prilog ide i popis katolika BiH iz 1768. godine gdje se Pranjići uopće ne spominju u župi Dobretići.

-       Obitelj Tomić Luke sa 5 članova, zna se da se Tomići kasnije prozvaše i Žilići.

-       Četiri obitelji Vujčić, sa domaćinima: Antom, Markom, Šimunom i Tadijom sa 34 člana obitelji. Vujčići su direktni potomci obitelji Dobretić. Sam Tadija je brat biskupa fra Marka Dobretića. Naime, radi se o tome da su promjenili prezime što u ono vrijeme nije bilo ništa neobično. Dio ove familije seli dalje u Dalmaciju i daje biskupa fra Paškala Vujčića koji se potpisivao i kao Dobretić. Od ove obitelji su otpali i Jezerčići, čiji zadnji potomak početkom 20. stoljeća seli prema Jajcu.

-       Jedna opaska: U ovome popisu ne spominju se Pilići, a u dokumentu krizme koja je obavljena krajem ožujka 1742. godine, znači iste godine spominju se Pilići kao krizmanici i kao kumovi. S obzirom na ondašnje prilike, lako je moguće da je popis zaobišao Piliće, a nije ni isključeno da su popisani pod drugim prezimenom, vjerovatno Gabrić.

U popisu katoličkih obitelji biskupa fra Marijana Bogdanovića 1768. godine, ne spominje se više naselje naziva Dobretići, nego je ono zamjenjeno sa nazivom Pavlovići, gdje se opet pritom ne misli samo na Pavloviće nego na širok prostor od Bojtečića do Bunara, pa sve dolje do Slipčevića ili Poljara. Ipak u odnosu na predhodni popis, prostor je znatno smanjen jer sada se spominju i tri nova naselja, a ona su:

-       Subote ili otprilike područje oko današnje Zasavice;

-       Vlatkoviće, koji 1852. promjeniše ime u Zubovići;

-       te selo Milaševci koje je zahvaćalo i prostor Prisike.

Što se tiče Brnjića, na ovom popisu ne možemo bez ozbiljne analize ustanoviti pominje li se tu još koji novi rod, osim što je primjetno znatno povećanje obitelji, tako umjesto jedne, sada imamo 3 obitelji Brnića, 4 obitelji Idžanovića, Tomići su ostali na jednoj, a Vujčići na 4 kao i prije, dok se Pranjići gube.

Od današnjih plemena u Brnjićima, u ovo najranije vrijeme ne vidimo prisustvo Jurića, ali po onome što sam pronašao oni se javljaju na samom početku 19. stoljeća u ovom selu odnosno na prostoru Pougarja. Činjenica je da se 1768. godine javljaju na prostoru Jajačke župe u više naselja. Spominju se i kao donatori u rekonstrukciji crkve svetog Ive početkom 19. stoljeća, gdje je par domaćinstava popisano pod dvojnim prezimenom Bojtečići-Jurić, a znamo da su Bojtečići korijenima iz Pougarja i spominju se u ovom najranijem vremenu na prostoru Dobretićke župe. Budući da su današnji Jurići i nekadašnji Bojtećići relativno blizu bili nastanjeni, vrlo lako im je moguće i zajedničko porijeklo. Vukovi se u Brnjićima javljaju u novije doba, možemo čak reći i igrom slučaja.

Danas u Brnjićima živi tek nešto više od 5% prijeratnog stanovništva, uglavnom starijih. Prezimena stalnih stanovnika su: Idžanović, Jurić, Pilić, Trupina.

Prezimena u Brnjićima, popis 1991. godine

Prezime

Broj osoba

Udio u stanovništvu sela

Idžanović

109

36,82 %

Trupina

62

20,95%

Jurić

55

18,58%

Pilić

41

13,85%

Čakarić

18

6,08%

Vuk

7

2,36%

Pranjić

2

0,68%

Aščić

1

0,34%

Joskić

1

0,34%

Ukupno:

296

100 %


Najučestalija muška imena u Brnjićima, popis 1991. godine

Ime

Broj osoba

Udio u muškom stanovništvu sela

Franjo

11

7,19 %

Marko

9

5,88 %

Ivo

8

5,23 %

Stipo

8

5,23 %

Mato

7

4,58 %

Goran

6

3,92 %

Anto

4

2,61 %

Ivan

4

2,61 %

Ivica

4

2,61 %

Luka

4

2,61 %

Pejo

4

2,61 %

Željko

4

2,61 %

Ukupno:

73/153

47,71 %

 

Najučestalija ženska imena u Brnjićima, popis 1991. godine

Ime

Broj osoba

Udio u ženskom stanovništvu sela

Luca

14

9,79 %

Kata

11

7,69 %

Mara

7

4,90 %

Anđa

6

4,20 %

Ivka

6

4,20 %

Klara

6

4,20 %

Ana

5

3,50 %

Anica

4

2,80 %

Manda

4

2,80 %

Anka

3

2,10 %

Jela

3

2,10 %

Mirjana

3

2,10 %

Marija

3

2,10 %

Ora

3

2,10 %

Zorica

3

2,10 %

Ukupno:

81/143

56,64 %

 

Što se tiče dobne strukture stanovištva iz popisa 1991., Brnjići su jedno od mlađih sela Pougarja, mada je i samo Pougarje u cijelini po tome pitanju u samom vrhu Bosne i Hercegovine.

Podjeljenost Brnjića na mlado, srednje i staro stanovništvo

Selo

Broj stanovnika

0 do 18

broj           udio

18 do 65

broj           udio

65 +

     broj           dio

Brnjići

296

136

45,95%

149

50,34%

11

3,72%

 

Prema popisu iz 1991. u Brnjićima je zatečeno 47 gazdinstva, od toga 46 je bilo obiteljskih. Od toga je 41 gazdinstvo bilo što je uživalo najmanje dulum obradive zemlje, dok je 6 gazdinstava nije imalo toliko. Prosječna veličina obitelji u Brnjićima bila je 6,30 članova.

Veličina domaćinstava u Brnjićima

Broj članova

2

3

4

5

6

7

Više od 8

Broj obitelji

4

2

7

8

3

5

17

 

Iz popisa stoke 1991. godine imamo ovakve podatke:

Selo

Konji

Goveda

Ovce

Svinje

Živina

Brnjići

15

61

36

100

138

 

 

Brnici_1 Brnici_10 Brnici_11 Brnici_12 Brnici_13 Brnici_14 Brnici_15 Brnici_2 Brnici_3 Brnici_4 Brnici_5 Brnici_6 Brnici_7 Brnici_8 Brnici_9

 


 

 Unaprijed se ispričavamo za nenamjerne pogriješke. Ukoliko imate nova saznanja na ovu temu molimo Vas da putem komentara ili kontakta ukažete na njih.

 

 

Share

Jeste li znali...

Jeste li znali
Go to top